Notes160x600
Rollup
Nakon afere s Panamskim dokumentima, Islanđani biraju predsjednika države

Nakon afere s Panamskim dokumentima, Islanđani biraju predsjednika države

Islanđani u subotu izlaze na predsjedničke izbore koji bi trebali biti prva faza obnove povjerenja u politički establišment uzdrman objavom Panamskih dokumenata.

Island, mirna zemlja, postala je svjetska vijest u aprilu kada je premijer Sigmundur Gunnlaugsson pod pritiskom masovnih uličnih protesta podnio ostavku pošto je u Panamskim dokumentima otkriveno da su on i njegova supruga imali off-shore račune.

Mnogo važniji parlamentarni izbori, koje su demonstranti htjeli odmah, bit će na jesen, a Islanđani će u međuvremenu u jednom krugu glasanja izabrati predsjednika države.

Islandski predsjednički izbori, stiješnjeni između britanskog referenduma i španskih općih izbora u nedjelju, sigurno zbog toga neće dobiti veliku pažnju međunarodne javnosti. A i uloga predsjednika uglavnom je protokolarna.

Devet kandidata natječe se za dužnost koju je 20 godina, pet punih uzastopnih mandata, obnašao 73-godišnji Olafur Ragnar Grimsson. Iako broj mandata nije ograničen, Grimsson se odlučio penzionisati.

Najveći favorit je 47-godišnji povjesničar Gudni Johannesson, koji se natječe kao nezavisni kandidat. Islanđani ga uglavnom poznaju kao komentatora političkih zbivanja. Po posljednjim anketama, Johannesson dobiva oko 50 posto glasova, odnosno 35 posto više od najbližeg protukandidata Davida Oddssona (68), bivšeg premijera konzervativne vlade (1991.-2004.) i guvernera centralne banke (2005.-2009.)

Oddssonu  ne ide na ruku što ga se neizbježno poistovjećuje s finansijskom propašću velikih banaka i finansijskoj krizi 2008. godine.

Profesor Johannesson obećava modernizaciju političkog života, tvrdi da će osigurati da vlada bolje razumije želje birača i predlaže uvođenje narodnih referenduma poput onih u Švicarskoj. A Oddson, uprkos agresivnoj kampanji, ne uspijeva smanjiti razliku pred izbornim favoritom.

Komentari